Sindrom iritabilnog crijeva i Funkcionalna dispepsija
Funkcionalni poremećaji probavnog sustava, kao što su sindrom iritabilnog crijeva i funkcionalna dispepsija, mogu biti izuzetno neugodni jer ih prati čitav niz neugodnih probavnih smetnji koje se javljaju zajedno. Oni također mogu značajno utjecati na kvalitetu života. ‘Funkcionalni’ znači da crijeva izgledaju normalno (tj. nema vidljive upale ni lezija koje bi mogle objasniti probavne smetnje), ali ne rade kako treba.
Ako mislite da biste mogli imati funkcionalni poremećaj probavnog sustava, obavezno posjetite svog liječnika.
Sindrom iritabilnog crijeva
Sindrom iritabilnog crijeva jedan je od najčešćih funkcionalnih poremećaja probavnog sustava. Sindrom iritabilnog crijeva nije opasan, ali može biti značajan teret za one koji od njega boluju jer im onemogućuje da uživaju u svakodnevnom životu.
Simptomi sindroma iritabilnog crijeva uključuju opetovanu bol i grčeve u trbuhu, nadutost, vjetrove, osjećaj pritiska, proljev, neredovite stolice i osjećaj potrebe za pražnjenjem crijeva i nakon obavljanja nužde. Moguć je i zatvor, koji može biti najčešći simptom ili se javljati naizmjence s proljevom.
Kako se sindrom iritabilnog crijeva dijagnosticira?
Bolesnici sa sindromom iritabilnog crijeva često imaju niz simptoma, pa nije uvijek lako postaviti dijagnozu. Ona se obično temelji na isključivanju drugih bolesti. Dijagnoza iritabilnog crijeva izgledna je ako su probavne smetnje osobito prisutne u crijevima, ali ih ne izaziva upala, infekcija, nepodnošenje šećera ili drugi uzroci. Sindrom iritabilnog crijeva u velikoj se mjeri preklapa s funkcionalnom dispepsijom, pa može biti teško jasno razlučiti te dvije bolesti pri postavljanju dijagnoze.
Uvjet za dijagnozu sindroma iritabilnog crijeva je bol ili nelagoda u trbuhu najmanje tri dana mjesečno tijekom protekla tri mjeseca. Također moraju biti prisutna i dva ili više od sljedećih elemenata:
- poboljšanje nakon obavljanja velike nužde
- pojava simptoma kada se promijeni učestalost stolice
- pojava simptoma kada se promijeni izgled stolice, bez dokaza oštećenja uzrokovanih bolešću
Ako mislite da biste mogli imati sindrom iritabilnog crijeva, obavezno posjetite svog liječnika.
Što uzrokuje sindrom iritabilnog crijeva?
Točan uzrok sindroma iritabilnog crijeva još nije poznat. Osobama sa sindromom iritabilnog crijeva neki su organi (npr. crijeva) obično osjetljiviji na bol.
Spol, dob, genetika, hormonske promjene, lijekovi, infekcije u probavnom sustavu, alergije i određene vrste hrane - sve se to povezuje s razvojem sindroma iritabilnog crijeva. Liječnici i istraživači smatraju da veliku ulogu igraju i psihološki faktori, poput stresa.
Postoji li lijek?
Nažalost, trenutno ne postoji lijek za sindrom iritabilnog crijeva. Terapije se najčešće usredotočuju na ublažavanje ili uklanjanje probavnih smetnji koje se povezuju s tim sindromom. Isprobajte Iberogast® za brzo, učinkovito i pouzdano ublažavanje probavnih smetnji.
Promjena rutine također može uvelike pomoći. Oboljeli mogu početi obraćati pažnju na to kada im se smetnje obično javljaju, npr. nakon konzumacije određene hrane poput kupusa i luka, kada ne vježbaju dovoljno ili kada su pod velikim stresom. Zatim mogu prilagoditi svoje svakodnevne aktivnosti tako da izbjegnu aktivaciju sindroma iritabilnog crijeva.
Savjeti za kontroliranje sindroma iritabilnog crijeva:
-
Jedite polako i nemojte jesti kad ste pod stresom
-
Pažljivo žvačite i gutajte
-
Pijte puno tekućine
-
Izbjegavajte hranu koja potiče zatvor i nadutost, npr. zob, sjemenke lana
-
Jedite puno voća, salate i povrća
-
Koristite tehnike opuštanja
-
Redovito vježbajte
-
Obrocima dodajte začine koji potiču probavu, npr. kim
-
Uzmite Iberogast®
Funkcionalna dispepsija
Uz sindrom iritabilnog crijeva, funkcionalna dispepsija jedan je od najčešćih funkcionalnih poremećaja probavnog sustava. Funkcionalna dispepsija obuhvaća probavne smetnje koje uključuju grčeve, bol, žgaravicu, osjećaj punoće, mučninu, povraćanje i nadutost.
Osobe s funkcionalnom dispepsijom obično reagiraju na uzbuđenje i stres u gornjem dijelu trbuha te im konzumiranje hrane često predstavlja opterećenje. To se stanje ponekad naziva ‘nervozom želuca’.
Kako se Funkcionalna dispepsija dijagnosticira?
Sindrom iritabilnog crijeva i funkcionalna dispepsija u velikoj se mjeri preklapaju, pa pri dijagnosticiranju može biti teško jasno razlučiti te dvije bolesti. Bolesnike s funkcionalnom dispepsijom često muči povrat želučane kiseline, osjećaj pritiska, mučnina i jaka bol u trbuhu. Ti se simptomi obično ne mogu pripisati određenoj hrani ili ponašanju. Da bi se dijagnosticirala funkcionalna dispepsija, ne smije biti dokaza oštećenja ili drugih vidljivih promjena u probavnom sustavu.
Pri dijagnosticiranju funkcionalne dispepsije vrlo je važno dugoročno praćenje. Uvjet za dijagnosticiranje funkcionalne dispepsije je prisutnost jednog ili više sljedećih elemenata u protekla 3 mjeseca:
- neugodnog osjećaja punoće nakon jela
- osjećaja sitosti ubrzo nakon početka jela
- boli neposredno ispod rebara, u gornjem dijelu trbuha
- osjećaja žarenja neposredno ispod rebara, u gornjem dijelu trbuha
Također, simptomi moraju biti prisutni najmanje 6 mjeseci prije dijagnoze. Dakle, ako sumnjate da biste mogli imati poremećaj probavnog sustava, počnite voditi dnevnik u koji ćete bilježiti i pratiti svoje simptome tijekom vremena, a zatim pokažite taj dnevnik svom liječniku.
Što uzrokuje Funkcionalnu dispepsiju?
Točan uzrok funkcionalne dispepsije još nije poznat. Simptomi su vrlo raznoliki, kao i njihovi uzroci. Prebrzo jedenje i gutanje velike količine zraka može dodatno uznemiriti želudac, baš kao i masna i začinjena hrana, kava, alkohol, cigarete i previše šećera.
Sumnja se da funkcionalnu dispepsiju uzrokuju želučani mišići koji rade presporo. Njihov spori rad znači da se hrana ne može proslijediti iz želuca u crijeva dovoljno brzo. Uzrok bi mogla biti i prekomjerna motorička aktivnost želuca; žustri pokreti mišića mogu uzrokovati jaku bol u trbuhu. Kod nekih ljudi funkcionalnu dispepsiju može potaknuti iritabilan želudac ili pogoršati infekcija bakterijom Helicobacter pylori. Smatra se da veliku ulogu igraju i psihološki faktori, poput stresa i uzrujanosti.
Postoji li lijek?
Znanstvenici i kliničari još nisu pronašli lijek za funkcionalnu dispepsiju, ali postoje određene mjere koje možete poduzeti da biste uklonili ili ograničili probavne smetnje povezane s tom bolešću. Isprobajte Iberogast® za brzo, učinkovito i pouzdano ublažavanje probavnih smetnji.
Vođenje dnevnika u koji ćete zapisivati svoje raspoloženje, obroke i tegobe može Vam pomoći utvrditi i izbjegavati okidače. Vježbe disanja, tehnike opuštanja i psihoterapija također su praktični načini kontroliranja funkcionalne dispepsije, osobito za ljude koji se teško nose sa stresom.
Savjeti za kontroliranje Funkcionalne dispepsije:
- Izbjegavajte masnu hranu i ljute začine
- Nemojte jesti hranu koja potiče stvaranje vjetrova, npr. kupus, mahunarke i luk
- Jedite malo i često
- Usvojite zdravu i raznoliku prehranu
- Nemojte previše začinjavati hranu
- Jedite puno voća i povrća
- Izbjegavajte alkohol, kavu i cigarete
- Pijte puno tekućine
- Budite aktivni i redovito vježbajte
- Radite vježbe opuštanja, npr. jogu i meditaciju
- Uzmite Iberogast®